Kad pričamo o rječniku nošenja i pojmovima na hrvatskom jeziku nalazimo se u nezgodnoj jezičnoj situaciji koja je tipična za razvoj svih novih tehnologija i dispicilina. Svima nam je poznata ta situacija iz svijeta kompjutera i kompjuterskih programa. U nekom trenutku počeli smo koristiti riječi poput pretraživač (browser) ili kartica (tab). Nama se danas to možda čini neobično, no jednom nisu postojale riječi poput vlak ili neboder jednostavno jer nije bilo vlakova ili nebodera!

Zašto je imenovanje na hrvatskom važno?

Smatram da je važno prevesti pojmove i pisati tekstove na hrvatskom jeziku jer tako širimo znanje o nošenju i pomažemo roditeljima kojima strani jezici nisu bliski. Upoznavanje s Babywearing Internationalom meni je kao friškoj mami i neiskusnoj korisnici nosiljki za djecu bilo neizmjerno važno. Oni su mi pomogli savjetima, podrškom i edukacijom na način na koji mi pomoć nije bila dostupna u Hrvatskoj.

Meni je ta pomoć bila toliko važna da sam htjela osigurati da i drugi roditelji u Hrvatskoj imaju pristup tim savjetima. Edukacija i promocija nošenja djece u Hrvatskoj bili su moj cilj iza svega što sam napravila o nošenju djece u Hrvatskoj – od pokretanja prve lokalne grupe na Facebooku, preko pisanja prvih nekomercijalnih postova o nošenju djece na osobnom blogu koje sam kasnije prebacila na Bebologiju pa do pokretanja radionica za nošenje djece u Hrvatskoj.

Zbog toga što aktivno koristim i učim o nošenju na engleskom jeziku, često mi je teško, ili čak i “neprirodno” koristiti razne izraze na hrvatskom. No, trudim se i mislim da je važno osvjestiti da je hrvatski jezik savršeno sposoban prilagoditi se relativnoj novoj disciplini i novim jezičnim potrebama. Često razgovaram s kolegicama savjetnicama ili s aktivnim korisnicima nosiljki o tome kako bismo trebali prevesti određeni pojam, npr. chest clip. Hoćemo li ga doslovno prevesti kao “prsna kopča” ili ćemo potražiti slične izraze u postojećoj opremi na hrvatskom jeziku, npr. planinarskim ruksacima, pa ćemo koristiti izraz “poprečni remenčić“?

Babywearing – nošenje beba ili nošenje djece?

I sam pojam babywearing koristi se trenutačno na hrvatskom jeziku u dvije verzije: doslovni prijevod nošenje beba i pojam koji ja koristim nošenje djece. Niti jedno niti drugo nije trenutačno netočno, a korištenje različitih izraza za isti pojam samo pokazuje kako se nalazimo u ranom stupnju razvoja leksika.

Pojam nošenje beba slijedi imenovanje na ostalim jezicima: baby wearing na engleskom, potrter bébé na francuskom, baby tragen na njemačkom jeziku, portabebé na španjolskom i savršeno je prikladan i logičan prijevod. Meni se svidilo koristiti izraz nošenje djece jer je inkluzivniji, pod njim uključujemo i babywearing (nošenje beba) i toddlerwearing (nošenje toddlera, gegavaca) u opis ove prakse.

U svakom slučaju, dobro se sjetiti da je važno istaknuti da se radi o bebama ili djeci, umjesto da pričamo o samo nošenju, jer u tom slučaju nismo imenovali što se nosi i “radionica o nošenju” ostavlja mogućnost da ćemo pričati o nošenju krumpira, nakita, odjeće i sl. 😀

Kako nazivamo same vrste nosiljki za djecu?

Naravno, jedna od osnovnih stvari koje je potrebno imenovati kad pričamo o nošenju djece jesu sama imena vrsta nosiljki koje koristimo. Riječ “marama” već se udomaćila za “wrap”, pa tako radimo razliku između tkanih, elastičnih i hibridnih marama, ovisno o materijalu od kojeg se rade. Iako bi izraz “šal” bio točniji naziv za ovu nosiljku jer je vrlo dugačka, a marame su kvadratne, zovemo ih marame jer su tako nosili naši preci. (Ako vam je to zanimljivo, pročitajte odličan tekst o tradicionalnom i modernom nošenju.)

Sling smo također preuzeli kao pojam pa tako često pričamo čak i o ring slingu, a ne o slingu s prstenovima kao najpoznatijoj vrsti ove nosiljke. Slično se dogodilo i s onmuhibom i mei taijem/meh daijem, azijskim vrstama nosiljki. Budući da u našoj povijesti nemamo doticaja s ovim japanskim i kineskim tradicionalnim nosiljkama, preuzeli smo već postojeća imena. To također nije ništa novo, zato u našem rječniku imamo riječi poput iglu, mango ili kivi!

* Meh dai ili bei dai jest izgovor koji je na kantonenskom (meh dai) i mandarinskom (bei dai) točniji tradicionalnom imenu te nosiljke nego mei tai. (Ako vas zanima kako i zašto se dogodio poticaj da se ispravi naziv ove nosiljke, pročitajte #NotYourPodBuTai tekst.)

Zadnja i vrlo popularna vrsta nosiljke koje se još nisam dotaknula jest klokanica. Na engleskom se zove soft structured carrier (SSC) velika dilema savjetnica za nošenje djece bila je hoćemo li doslovno prevesti (kalkirati) izraz na engleskom jeziku u meke strukturirane ili oblikovane nosiljke ili ćemo koristiti već postojeći izraz klokanicaMeni se sviđa korištenje izraza klokanica jer smatram da je vrlo slikovit i prikladan, no trenutačno se paralelno koriste oba izraza.

 

Što se vama čini, kako se trenutačno snalazimo u ovoj nezahvalnoj situaciji između korištenja domaćih i stranih izraza? Koje izraze i sami koristite u lokalnoj varijanti, a kod kojih izraza još uvijek koristite strane riječi?

 

Naslovna slika preuzeta je sa stranice Babygearlab.

Ivy Gutierrez
Profili:

Ivy Gutierrez

Urednica at Bebologija
Ivana ima više od tri godine osobnog iskustva u nošenju djece, od nošenja novorođenčeta do nošenja toddlera. Ljubav prema ovom roditeljskom alatu i znatiželja za isprobavanje raznih nosiljki dovela ju je do edukacije za savjetnicu za nošenje.

U veljači 2016. godine Ivana je završila osnovni tečaj u Die Trageschule, a u srpnju položila je i ispit za savjetnicu za nošenje (VBE) u Babywearing International.
Ivy Gutierrez
Profili:
0 Comments

Leave a reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

*

© 2017 Bebologija was founded in 2015 by Ivana Ivy Gutierrez.

or

Log in with your credentials

or    

Forgot your details?

or

Create Account